U vremenu kada je dovršeno falkušino vrijeme, kada je ona postala muzejski izložak i sjetna uspomena posljednjih veslača palagruške regate javio se san o obnovi ovog jedinstvenog tipa ribarskog broda na Jadranu. Ali tek kad je inženjer brodogradnje prof. dr. Velimir Salamon sa Sveučilišta u Zagrebu postao treći član posade koju je falkuša okupila oko svog jarbola, taj san postao je ostvariv. Slijede godine temeljitog interdisciplinarnog istraživanja svih dostupnih artefakata, korita preuređenih falkuša, starih fotografija, filmova, dokumenata, sjećanja posljednjih brodograditelja koji su gradili falkuše, terminologije ove barke, priča o plovidbi i ribolovu.
Ovaj istraživački projekt, kojemu se kasnije pridružuje i dipl. ing. Nikola Bogdanović, institucionalizira se kao Kulturna ustanova za istraživanje iskustva življenja s morem ARS HALIEUTICA sa sjedištem u Komiži.
Poslije više od dvadeset godina bilježenja usmene predaje o maritimnom iskustvu komiških ribara i brodograditelja i više od jednog desetljeća sustavnog multidisciplinarnog istraživanja gajete falkuše, ARS HALIEUTICA pokreće akciju gradnje replike ove povijesne barke. U malom škveru u Trogiru vješte ruke iskusnog brodograditelja Tončija Bakice grade devetmetarsku repliku falkuše prema projektnoj dokumentaciji i pod nadzorom prof. dr.Velimira Salamona koji je svoje dugogodišnje istraživanje ove povijesne barke okrunio doktorskom disertacijom pod naslovom: “Multidisciplinarni pristup rekonstrukciji povijesnog broda – primjer rekonstrukcije gajete falkuše” na Sveučilištu u Zagrebu.